U-I / 1242 / 2004

Odluka / rješenje:Rješenje o neprihvaćanju prijedloga za ocjenu akata zakonodavnog tijela - zakoni i akti - snage zakona



Objave:

Zaključak:
Ne prihvaćaju se prijedlozi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o zaštiti osobnih podataka ("Narodne novine", broj 103/03.) i Zakona o dopunama Zakona o zaštiti osobnih podataka ("Narodne novine", broj 118/06.).





Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jasna Omejec, predsjednica Suda, te suci Mato Arlović, Marko Babić, Snježana Bagić, Slavica Banić, Mario Jelušić, Davor Krapac, Ivan Matija, Aldo Radolović, Duška Šarin, Miroslav Šeparović i Nevenka Šernhorst, rješavajući o prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj 16. studenoga 2009. godine, donio je


R J E Š E N J E


Ne prihvaćaju se prijedlozi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o zaštiti osobnih podataka ("Narodne novine", broj 103/03.) i Zakona o dopunama Zakona o zaštiti osobnih podataka ("Narodne novine", broj 118/06.).


O b r a z l o ž e n j e


1. Petar Marija Radelj iz Zagreba predložio je pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o zaštiti osobnih podataka ("Narodne novine", broj 103/03., u nastavku: ZZOP) i Zakona o dopunama Zakona o zaštiti osobnih podataka ("Narodne novine", broj 118/06., u nastavku: ZD ZZOP).

Predlagatelj smatra da su ZZOP i ZD ZZOP organski zakoni budući da razrađuju ljudska prava i slobode sadržane u članku 37. Ustava pa je za njihovo donošenje bila potrebna većina glasova svih zastupnika u Hrvatskom saboru.

U prijedlogu navodi da je ZZOP donesen na sjednici Hrvatskog sabora većinom od 68 glasova zastupnika. Međutim, budući da je Hrvatski sabor u tom sazivu imao ukupno 151 zastupnika, za donošenje tog Zakona, prema mišljenju predlagatelja, trebalo je glasovati 76 zastupnika.

U odnosu na ZD ZZOP, predlagatelj navodi da na sjednici Hrvatskog sabora taj Zakon također nije donesen propisanom većinom jer je Hrvatski sabor tada imao ukupno 152 zastupnika i za njegovo donošenje, prema mišljenju predlagatelja, trebala je glasovati većina od 77 zastupnika, a glasovala su samo 74 zastupnika.

Smatrajući da osporeni Zakoni nisu doneseni većinom glasova, koja je člankom 82. stavkom 2. Ustava propisana za donošenje organskih zakona, zbog formalne neustavnosti tih Zakona predlaže pokretanje postupka i njihovo ukidanje.


Prijedlozi nisu osnovani.


2. ZZOP donio je Hrvatski sabor na sjednici održanoj 12. lipnja 2003.; objavljen je u "Narodnim novinama", broj 103 od 26. lipnja 2003., a stupio je na snagu osmog dana od dana objave. Iz zapisnika i fonograma navedene sjednice Hrvatskog sabora proizlazi da je za donošenje ZZOP glasovalo šezdeset i osam (68) zastupnika.

Ustavni sud je, nadalje, utvrdio da je Hrvatski sabor u vrijeme donošenja ZZOP imao sto pedeset jednog (151) zastupnika pa je za donošenje zakona, za koji se traži većina glasova svih zastupnika, bilo potrebno sedamdeset šest (76) glasova.

3. ZD ZZOP donio je Hrvatski sabor na sjednici održanoj 20. listopada 2006.; objavljen je u "Narodnim novinama", broj 118 od 2. studenoga 2006., a stupio je na snagu osmog dana od dana objave. Iz zapisnika i fonograma navedene sjednice Hrvatskog sabora proizlazi da je za donošenje ZD ZZOP glasovalo sedamdeset četiri (74) zastupnika.

Ustavni sud je, nadalje, utvrdio da je Hrvatski sabor u vrijeme donošenja ZD ZZOP imao ukupno sto pedeset dva (152) zastupnika pa je za donošenje zakona, za koji se traži većina glasova svih zastupnika, bilo potrebno sedamdeset sedam (77) glasova.

4. Nakon podnošenja prijedloga, Hrvatski sabor je na sjednici održanoj 28. ožujka 2008. donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti osobnih podataka (u daljnjem tekstu: ZID ZZOP), koji je objavljen u "Narodnim novinama", broj 41 od 9. travnja 2008., a stupio je na snagu osmog dana od dana objave. Iz zapisnika i fonograma navedene sjednice Hrvatskog sabora proizlazi da je za donošenje ZID ZZOP glasovalo sedamdeset osam (78) zastupnika.

Ustavni sud je, nadalje, utvrdio da je Hrvatski sabor u vrijeme donošenja ZID ZZOP imao ukupno sto pedeset dva (153) zastupnika pa je za donošenje zakona, za koji se traži većina glasova svih zastupnika, potrebno sedamdeset sedam (77) glasova.

5. Članak 82. stavak 2. Ustava propisuje:

Zakone (organski zakoni) kojima se razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave Hrvatski sabor donosi većinom glasova svih zastupnika.

6. Ocjenjujući osnovanost prijedloga za ocjenu suglasnosti s Ustavom osporenih zakona s aspekta njihove formalne ustavnosti, Ustavni sud je pošao od stajališta izraženog u odluci broj: U-I-2566/2003, U-I-2892/2003 od 27. studenoga 2003. ("Narodne novine", broj 190/03.). U toj odluci utvrđena su mjerila za ocjenu koji se zakon, čijim se odredbama razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode, ima smatrati organskim zakonom u smislu prvog dijela rečenice članka 82. stavka 2. Ustava.

Stajališta Ustavnog suda su sljedeća:

Polazeći od sadržaja svih odredaba koje se nalaze u Glavi III. Ustava, razvidno je da u zakonodavnoj praksi gotovo i nema zakona koji u određenom broju svojih odredaba barem dijelom ne razrađuje neko od ljudskih prava ili temeljnih sloboda. Sukladno tome, svaki ili gotovo svaki zakon izglasan u Hrvatskom saboru mogao bi se svrstati među organske zakone. Takva široka ustavna interpretacija, međutim, u cijelosti bi izbrisala razliku između "običnog" (ordinarnog) zakona i organskog zakona, što očito nije bio cilj ustavotvorca kad je oblikovao normativni sadržaj prvog dijela rečenice članka 82. stavka 2. Ustava.

Zbog toga, u odgovoru na pitanje koji se od zakona - čijim se odredbama u većoj ili manjoj mjeri razrađuju pojedina Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode - ima smatrati organskim zakonom, treba se ograničiti na područje slobode, jednakosti i poštivanja prava čovjeka, kao temeljnih ustavnih vrednota propisanih u članku 3. Ustava. Njihov je sadržaj - za razliku od gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava - određen samim Ustavom i individualiziran zajamčenom pravnom zaštitom na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Polazeći od izloženog, organskim zakonom kojim se razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode u smislu prvog dijela rečenice članka 82. stavka 2. Ustava ima se smatrati samo onaj zakon kojemu su temeljni predmet uređenja pojedino ili pojedina Ustavom utvrđena osobna i politička prava i slobode čovjeka. Jesu li ispunjene pretpostavke za utvrđenje određenog zakona organskim u smislu prvog dijela rečenice članka 82. stavka 1. Ustava ispituje se - u slučaju sumnje - zasebno u svakom konkretnom slučaju.

7. Članak 37. Ustava glasi:

Svakom se jamči sigurnost i tajnost osobnih podataka. Bez privole ispitanika, osobni se podaci mogu prikupljati, obrađivati i koristiti samo uz uvjete određene zakonom.

Zakonom se uređuje zaštita podataka (...).

Zabranjena je uporaba osobnih podataka suprotna utvrđenoj svrsi njihovog prikupljanja.

8. Člankom 1. ZZOP propisano je:

Ovim se Zakonom uređuje zaštita osobnih podataka o fizičkim osobama te nadzor nad prikupljanjem, obradom i korištenjem osobnih podataka u Republici Hrvatskoj.

Svrha osobnih podataka je zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka.

Zaštita osobnih podataka u Republici Hrvatskoj osigurana je svakoj fizičkoj osobi bez obzira na državljanstvo i prebivalište te neovisno o rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.

Odredbe tog Zakona primjenjuju se na obradu osobnih podataka od strane državnih tijela, tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih i fizičkih osoba, predstavništava i podružnica stranih pravnih osoba i predstavnika stranih pravnih i fizičkih osoba, koje obrađuju osobne podatke; odredbe tog Zakona ne primjenjuju se na obradu osobnih podataka koju provode fizičke osobe isključivo za osobnu primjenu (članak 3. ZZOP).

Prema daljnjem normativnom sadržaju ZZOP, tim se Zakonom podrobnije propisuju uvjeti i način obrade osobnih podataka, izvršitelji (ovlaštenici) te obrade, kao i korisnici osobnih podataka, uvjeti davanja podataka korisnicima te način i svrha iznošenja osobnih podataka iz Republike Hrvatske. Uređeno je vođenje zbirki osobnih podataka, njihova evidencija i Središnji registar osobnih podataka, kojeg vodi Agencija za zaštitu osobnih podataka. Propisana su, nadalje, prava ispitanika (osobe čiji se osobni podaci obrađuju ili su obrađivani i nalaze se u zbirci osobnih podataka), kao i zaštita tih prava. ZZOP uređuje i nadzor nad obradom osobnih podataka, kojeg obavlja Agencija za zaštitu osobnih podataka, a sadržava i kaznene odredbe za prekršitelje ovlasti i obveza propisanih ZZOP.
9. Članak 37. stavak 1. Ustava sadrži jamstvo sigurnosti i tajnosti osobnih podataka, prema kojemu se bez privole ispitanika osobni podaci mogu prikupljati, obrađivati i koristiti samo uz uvjete određene zakonom. Zakonom se, nadalje, mora urediti zaštita tih podataka, nadzor nad njihovim prikupljanjem i korištenjem, a zabranjena je uporaba osobnih podataka suprotna zakonom utvrđenoj svrsi njihovog prikupljanja.

Polazeći od ocjene da je svrha ZZOP zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda kod prikupljanja, obrade i korištenja osobnih podataka te utvrđujući da osobni podaci predstavljaju neposrednu emanaciju ljudskog dostojanstva, Ustavni sud ocjenjuje da je temeljno uređenje ZZOP razrada Ustavom utvrđenog ljudskog prava svakog pojedinca na sigurnost i tajnost osobnih podataka.

10. Temeljno je ustavno načelo da se propisi moraju mijenjati na način i u postupku istovjetnom načinu njihova donošenja. Budući da ZZOP, kao i njegove izmjene, pripada skupini organskih zakona, on mora biti donesen na način i po postupku propisanom za organske zakone, odnosno većinom svih zastupnika u Hrvatskom saboru, kako je to propisano člankom 82. stavkom 2. Ustava.

11. Postupak donošenja osporenog Zakona i njegovih izmjena i dopuna bio bi u suglasnosti s člankom 82. stavkom 2. Ustava da je za taj Zakon glasovala većina od ukupnog broja zastupnika u Hrvatskom saboru i to sedamdeset šest (76) zastupnika u 4. sazivu, odnosno sedamdeset sedam (77) u 5. i 6. sazivu.

Ustavni sud utvrđuje:

- ZZOP donesen je u postupku u kojemu je za njega glasovalo šezdeset osam (68) zastupnika.

- ZD ZZOP donesen je u postupku u kojemu je za njega glasovalo sedamdeset četiri (74) zastupnika.

- ZID ZZOP donesen je u postupku u kojemu je za njega glasovalo sedamdeset osam (78) zastupnika.

Slijedom navedenog, utvrđeno je da je ZID ZZOP donesen u postupku propisanom za donošenje organskog zakona, a da ZZOP i ZD ZZOP nisu doneseni na način i u postupku propisanom člankom 82. stavkom 2. Ustava.

S obzirom da je ZID ZZOP donesen na formalno ustavan način, ocjena je Ustavnog suda da je utvrđenu povredu postupka donošenja ZZOP i ZD ZZOP zakonodavac pravno osnažio donošenjem ZID ZZOP. Slijedom izloženoga, Ustavni sud utvrđuje da nema ustavnopravno prihvatljivog razloga za ukidanje ZZOP i ZD ZZOP, koji su izmijenjeni kasnijim zakonom u postupku i na način propisan Ustavom.

12. Slijedom navedenog, na temelju članka 43. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 99/99., 29/02. i 49/02. - pročišćeni tekst), riješeno je kao u izreci.

13. Iz rasprave i donošenja odluke u ovom predmetu izuzeo se sudac Antun Palarić, sukladno članku 26. stavku 6. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Broj:
U-I-1242/2004
U-I-3536/2006
Zagreb, 16. studenoga 2009.

PREDSJEDNICA
dr. sc. Jasna Omejec, v. r.