U-I - 1934 / 2005

Rješenje o neprihvaćanju prijedloga za ocjenu akata zakonodavnog tijela - zakoni i akti - snage zakona , 09/28/2005

Zaključak:





Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, rješavajući o prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj dana 28. rujna 2005. godine, donio je


R J E Š E N J E


Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 5. stavka 1. točke 2. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata ("Narodne novine", broj 33/92., 57/92., 77/92., 27/93., 58/93., 2/94., 76/94., 108/95., 108/96., 82/01., 103/03. i 174/04.).


O b r a z l o ž e n j e


1. Sabor Republike Hrvatske na skupnoj sjednici Društveno-političkog vijeća, Vijeća općina i Vijeća udruženog rada, dana 5. lipnja 1992. godine donio je Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata. Navedeni Zakon objavljen je u "Narodnim novinama", broj 33 od 12. lipnja 1992. godine.

Odredbe Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata mijenjane su i nadopunjavane zakonima o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata objavljenima u "Narodnim novinama", broj 77/92., 58/93., 2/94., 76/94., 82/01., 103/03. te Zakonom o izmjenama Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata objavljenim u "Narodnim novinama", broj 108/95.

Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata mijenjan je i odredbama Zakona o povlasticama u unutarnjem prometu objavljenim u "Narodnim novinama", broj 27/93., odredbama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji objavljenim u "Narodnim novinama", broj 108/96. i 174/04., kao i Uredbom Vlade Republike Hrvatske o dopunama Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata objavljenom u "Narodnim novinama", broj 57/92.

2. Dana 29. travnja 2005. godine Savez ratnih i vojnih invalida Hrvatske i Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hratske, oba sa sjedištem u Zagrebu, podnijeli su prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom odredbe označene u Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata objavljenom u "Narodnim novinama", broj 33/92., kao članak 5. stavak 1. točka 3.

Člankom 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, objavljenim u "Narodnim novinama", broj 82 od 26. rujna 2001. godine, odredbe članka 5. stavka 1. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata ("Narodne novine", broj 33/92.), izmijenjene su na način da su dotadašnje točke 2., 3., 4. i 5. postale točke 1., 2., 3. i 4.

Osporena odredba glasi:

Ratni vojni invalid je osoba kojoj je organizam oštećen za najmanje 20% zbog rane, povrede ili ozljede koju je dobila:(...)
2. u sastavu hrvatske domovinske vojske mobilizirane od 17. travnja 1941. do 15. svibnja 1945., odnosno do otpuštanja iz zarobljeništva, iako je s tim u vezi bila pravomoćno osuđivana nakon 15. svibnja 1945.;(...)

3. U prijedlogu predlagatelji navode da osporena odredba nije u suglasnosti s odredbama sadržanim u članku 3. Ustava koji glasi:

Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.

U svom prijedlogu predlagatelji ističu da osporena odredba nije u suglasnosti s izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske, niti s Deklaracijom o antifašizmu koju je Hrvatski sabor donio 13. travnja 2005. godine i koja je objavljena u "Narodnim novinama", broj 51 od 20. travnja 2005. godine.

Obrazlažući svoj prijedlog predlagatelji ističu da su tijekom II. svjetskog rata na današnjem teritoriju Republike Hrvatske ratovale okupacijske vojske Njemačke, Italije i Mađarske te kvislinške vojne formacije protiv Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Hrvatske. Predlagatelji nadalje navode da se pod nazivom "hrvatska domovinska vojska" upotrijebljenom u osporenoj odredbi, a koji nema svoju povijesnu, ustavnu ili zakonsku utemeljenost, zapravo kriju pripadnici domobranstva, oružništva te ustaša. Predlagatelji smatraju da je naznačeni termin povijesno neistinit, moralno dvojben, pa samim time i suprotan Ustavu, pri čemu se osporenom odredbom određena prava priznaju osobama koje su bili pripadnici poraženih vojnih postrojba u II. svjetskom ratu. Time se ujedno i negira utemeljenost Republike Hrvatske na tekovinama antifašizma, odnosno u odlukama Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943. godina), smatraju predlagatelji.

Slijedom iznesenog, predlagatelji predlažu Sudu pokrenuti postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i osporenu odredbu ukinuti.

4. Tijekom ustavnosudskog postupka prijedlog predlagatelja dostavljen je na očitovanje Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti te Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi. Tražena očitovanja zaprimljena su u Sudu 24. svibnja 2005. godine, odnosno 12. lipnja 2005. godine.

Prijedlog nije osnovan.

5. Članak 2. stavak. 4. alineja 1. Ustava glasi:

Hrvatski sabor ili narod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje: (...)
- o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj; (...)

Članak 57. stavak 2. Ustava glasi:

Posebnu skrb država posvećuje zaštiti invalidnih osoba i njihovu uključivanju u društveni život.

6. Republika Hrvatska, kao socijalna država, stvara uvjete za osiguranje i provedbu posebne skrbi o invalidnim osobama pri njihovom uključivanju u društveni život. U odnosu na invalidne osobe, država je po sili Ustava dužna posvećivati im posebnu skrb, odnosno skrbiti o njihovom uključivanju u društveni život. Posvećujući posebnu skrb tim osobama, država preuzima na sebe obvezu stvaranja pretpostavki za osiguranje materijalnih i drugih uvjeta za njihovo uključivanje u društveni život, a odnose u tim područjima uređuje zakonima.

Hrvatski sabor je na temelju članka 2. stavka 4. alineje 1. Ustava ovlašten samostalno odlučivati o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj, uključujući one koji se tiču socijalne sigurnosti invalidnih osoba stradalih u II. svjetskom ratu. Navedena ustavna ovlast daje mogućnost zakonodavcu mijenjati te dopunjavati već postojeća zakonska uređenja tih odnosa i s njima povezanih prava, odnosno uređivati ih na različite načine ovisno o različitim okolnostima.

7. Prema osporenoj odredbi status ratnog vojnog invalida ne stječu sve osobe koje su tijekom II. svjetskog rata bili pripadnici "hrvatske domovinske vojske". Osporenom odredbom učinjeno je bitno ograničenje, a to je da se status ratnog vojnog invalida priznaje samo osobama koje su u navedene vojne postrojbe bile mobilizirane. Dakle, radi se isključivo o osobama koje su pravnim aktom prisilnog katraktera, neovisno o svojoj volji, postale pripadnicima navedenih vojnih formacija.

Prema ocjeni ovog Suda, osporenom odredbom priznaje se status ratnih vojnih invalida osobama koje su tijekom II. svjetskog rata neovisno o svojoj volji postale pripadnici određenih vojnih formacija, pri čemu su zadobili oštećenje organizma za najmanje 20%. Vodeći računa o ograničenju koje je zakonodavac odredio pri stjecanju statusa ratnog vojnog invalida osoba koje su bili pripadnici "hrvatske domovinske vojske", ovaj Sud cijeni da osporena odredba nije u nesuglasju s odredbama sadržanim u članku 3. Ustava kao niti s izvorišnim osnovama Ustava, a na način kako to predlagatelji u svojim prijedlozima ističu.

8. U svom prijedlogu predlagatelji ističu nesuglasnost s Ustavom naziva "hrvatska domovinska vojska".

Ustavni sud smatra potrebnim istaknuti da određivanje pravnog nazivlja u razradi pojedinih pravnih instituta jest ovlast zakonodavca te da nazivlje samo po sebi ne može biti predmet ustavnosudske ocjene.

Ovakvo stajalište Sud je već izrazio u rješenju broj: U-I-2694/03 od 23. siječnja 2004. godine, objavljenom u "Narodnim novinama", broj 20 od 16. veljače 2004. godine.

9. Prema odredbi sadržanoj u članku 128. alineji 1. Ustava, Ustavni sud Republike Hrvatske odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom.

Slijedom navedenoga utvrđeno je da Ustavni sud nije nadležan ocjenjivati suglasnost osporene zakonske odredbe s Deklaracijom o antifašizmu.

10. Slijedom svega iznijetoga, na temelju odredaba sadržanih u članku 43. stavku 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 99/99., 29/02. i 49/02. - pročišćeni tekst), riješeno je kao u izreci.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Broj: U-I-1934/2005
Zagreb, 28. rujna 2005.
PREDSJEDNIK
dr. sc. Petar Klarić, v.r.